28 rujna 2008

Vikend...

Ovaj je vikend bio naporan...
Doda po novom ima treninge na novoj lokaciji ,u novo vrijeme,prije podne...tak da ni subotom više ne spavam do kad hoću neg do kad mogu...
Eto,još jedan moj luksuz ode u....
No nemreš ti ni doma kad hoćeš neg moraš još i kod bake i dede na ručak,pa se tam u njihov sobičak natrpa cijela familija,pa to bude gužva,pa se to jedan drugog ni ne vidi ni ne razumije,no na kraju se svi posvade!!!
Što volim ta familijarna druženja!!!
Toliko to volim da sam i u nedjelju pristala ići na jedno obiteljsko okupljanje.
No na kraju to i nije ispalo tak dramatično kak sam očekivala.Naravno oni pametni su se izvukli kao moja mama i obadva brata,a ja onda nadrapam...Najdraži je isto izbjegao taj događaj...Bi i ja no moj dida je nazval u jutro i obavjestio me da su svi već otišli na grunt,a on čeka mene da ga vozim!I kak da sad ja zmislim neku glavobolju (s njom sam se vratila doma...valjda me šupil friški zrak...) kad on uredno stoji na Ilici i gleda svaki zeleni auto jer misli da sam ja došla po njega?!?
No ovaj put je bilo čist pristojno.Imali smo preko nekoliko razloga za feštu...
Prvo je bil dedin 92 rođendan ovaj mjesec,pa je bila 62 godišnjica braka bake i dede,pa je moj najmlađi bratić imao jučer rođendan,pa smo saznali svi danas da bu moj srednji bratić postal po prvi puta tata,pa tetak i teta imaju za par dana 36 godina braka...I jel nam trebao još kakav razlog???
A ovo je vesela ekipa punog trbuha!!!
...ovak se da!!!
Ne da smo se prenajeli...grdo je bilo za gledati.Na kraju je i baka donjela svoju poznatu tortu u kojoj je i ovaj put bilo podosta ruma (svaki put ju zezamo da se popiknula kad je s flašicom dolazila pa joj je malo preveć pobeglo...) tak da sam joj odma rekla da bu ona kaznu platila ak me murja negdje stepe uz put.
E, sad sam mirna sa gruntom do maja mjeseca jer je tad svake godine ovakvo veliko okupljanje,mada ne znam povod...

A što se mojih radova tiće...
Pa i nisam baš nešto vrijedna.Tak sam umorna već danima da sve nešto prek volje radim.Uspjela sam jučer završiti Dodinu rupastu vestu...
od napred...od ostraga...
To je od napred i od otraga...
Mustru možete naći ovdje.
Naravno ,gumbe smo radili sami jer nisam nigdje našla nešto što bi prispodobila ovoj čudnoj boji vune...Ona je zadovoljna,a to je bitno!

Neki dan sam švrljala po gradu i kupila vunicu,crvenu,a ne volim crvenu boju,al ova mi je nekako baš zapela za oko...
novo na iglama...
I sad kunem,kud je crvena,kud je tanka...joj,pa to ne bu nikad gotovo...
Naravno i opet nije za mene,za Dodu je...A kaj?
Pa imam nešto u glavi....

04 rujna 2008

Kaj su jeli naši stari...

Prošli petak sam ulovila Najdražeg da me vodi u Vrbovec...
No nije ni sanjal da bu u paketu samnom dobil i moju mamu (ljubljenu punicu ) i Dodu-najdražu kćer.
Imala sam unapred dogovoreni čveng sa našom dragom Šestinčankom!
Kak je ona radila,a ja sam uspjela iskamčiti od šefa slobodan dan,tak sam stigla prije nje i zasjela s familijom u birc iz kojeg sam imala super pogled na vatricu na kojoj su pekli ribe,štand pun kolača...i naravno špancir svih mogučih nošnji koje su okolo prolazile.
Taman kad sam je uočila,Šesti je nestala!
Preselili im štand...
No pronašli smo se ,upoznali što me jako veseli...vidjeti uživo nekoga koga poznajem samo preko bloga.No nadam se da neće ostati samo na tom jednom susretu!
I tak dok sam ja sa Šesti malo pričala ,mama je pregledala sve i jedan detalj na njihovom štandu.Poslikala je puno toga,no moja se Doda dočepala njenog aparata pa je dosta slika NESTALO!!!
Ipak nešto od toga se i spasilo ,pa to možete pogledati OVDJE
A Najdraži je sam hodal okolo i nosil klopu...ko da bar tjedan dana nije niš jel.Špek,čvarke,kobase,kolače...samo je žvakao,gurao punici i Dodi u usta i sve mu je bilo fino...Jedino je stalno jamral za nekom sarmom koju mu nisu dali jel još "Gospon Sanader" ni prošel,pa se sarma ni mogla jesti...(valjda bez njegovog blagoslova!)
Jedino ja nisam niš jela.Nekak sam se nameračila na nekaj mesnatog,no kak se moja pratnja najela svega slatkog,nisu bili zainteresirani,pa sam se ja gladna vratila u Zagreb!
I onda sam shvatila da od sveg zvjeranja okolo nisam uslikala niš!A fotka je bila u torbi...
To je bil Vrbovec...

A doma sam našla vunicu koju sam dobila još za svoj rođendan...
klupka
Kak je to bilo još u Travnju,tak sam ju lijepo spremila jer je zima dalekooo...
I sad ispunjavam želju svoje kćeri!
Dodine rupe...
Koliko sam ljetos gunđala,sad joj ipak radim vestu na rupe!
Pa zaslužilo je dijete vestu!
Istina da malo radim,al me tješi da za idući tjedan najavljuju temperature i preko 30 pa joj ne bu još zima...
Cijeli sam ovaj tjedan nekakva potrgana i niš mi se ne da.Osim toga ,već me treći tjedan jako boli ruka u desnom ramenu.Tak da sam se u ponedjeljak naručila kod doktora,jer sve sam čekala da će to proći samo od sebe-ali niš od toga-boli ko vrag!
Valjda mi je to od godine proizvodnje...